HVAC
·
14 min čitanja
Provjera propuštanja F-plinova: radni nalog

Provjera propuštanja klima uređaja i dizalica topline zakonska je obveza koja se u većini servisnih tvrtki još vodi kroz rokovnik, Excel tablicu i sjećanje tehničara koji je zadnji bio na objektu. Uredba (EU) 2024/573 o fluoriranim stakleničkim plinovima propisuje koliko često se oprema provjerava, što se upisuje u evidenciju i koliko dugo se ta evidencija čuva, a obveza vrijedi za svaki uređaj iznad praga, neovisno o tome koliko klijenata servis ima.
Za voditelja servisa s 15 tehničara i nekoliko stotina uređaja na ugovoru to znači jedno pitanje: koji uređaj, kada i tko. Ovaj tekst daje odgovor u obliku koji se može odmah koristiti, izračun tona CO2 ekvivalenta iz kilograma punjenja, tablicu intervala prema uredbi, primjer radnog naloga za provjeru propuštanja s Excel predloškom za preuzimanje i popis polja evidencije koja moraju postojati. Na kraju je opisano kako se isti postupak vodi u Serwizzu kao preventivno održavanje po uređaju.
Tema je aktualna jer se oprema u servisu mijenja. Od 1. siječnja 2027. Prilog IV uredbe zabranjuje stavljanje na tržište monoblok uređaja i dizalica topline do 50 kW s plinovima čiji je potencijal globalnog zagrijavanja 150 ili veći, a proizvođači ove jeseni predstavljaju nove dizalice topline na propan. Servisi će godinama održavati miješanu flotu, uređaje na R32 i R410A koji traže provjeru propuštanja i nove uređaje na R290 koji je ne traže po istoj uredbi.
Zašto provjera propuštanja zapne u servisnoj tvrtki?
Provjera propuštanja zapne zato što obveza pripada uređaju, a posao se u servisu organizira po klijentu i po pozivu. Tehničar dođe na redovni servis, očisti filtere, izmjeri tlakove i ode, a nitko ne zna je li taj uređaj trebao provjeru propuštanja prije šest ili prije dvanaest mjeseci, ni je li zapisnik s prošle provjere predan klijentu.
Obveza je vezana uz tone CO2 ekvivalenta, ne uz kilograme
Uredba (EU) 2024/573 u članku 5. propisuje provjeru propuštanja za opremu koja sadrži 5 tona CO2 ekvivalenta ili više fluoriranih plinova s popisa iz Priloga I. Prag se ne gleda u kilogramima nego u umnošku mase punjenja i potencijala globalnog zagrijavanja (GWP) plina. Zato dva uređaja s istom količinom plina mogu imati različite obveze, a uređaj na R410A prelazi prag s manje od trećine punjenja koje treba uređaju na R32.
Pločica uređaja daje vrstu plina i tvorničko punjenje, ali ne i stvarno punjenje nakon montaže. Kod VRF sustava i split sustava s dugim cijevima instalater dopunjuje plin na terenu, pa točan podatak postoji samo u zapisniku montaže. Ako taj zapisnik nije spremljen uz uređaj, sljedeći serviser računa prag naslijepo.
Interval se mijenja s detekcijom propuštanja
Isti članak 5. propisuje tri razine. Oprema ispod 50 tona CO2 ekvivalenta provjerava se najmanje svakih 12 mjeseci, oprema od 50 do 500 tona svakih 6 mjeseci, a oprema od 500 tona i više svaka 3 mjeseca. Ako je ugrađen sustav za detekciju propuštanja, intervali se udvostručuju na 24, 12 i 6 mjeseci. Hermetički zatvorena oprema s oznakom i manje od 10 tona CO2 ekvivalenta izuzeta je od provjere.
U praksi to znači da servis na jednom klijentu, poslovnoj zgradi s dva VRF sustava i desetak split uređaja, ima tri različita pravila. Split uređaji od jednog kilograma R32 ispod su praga, VRF s 12 kilograma R410A traži provjeru jednom godišnje, a rashladnik s 40 kilograma istog plina dva puta godišnje.
Popravak otvara novi rok
Članak 4. uredbe traži da se otkriveno propuštanje popravi bez nepotrebnog odgađanja. Nakon popravka certificirani serviser ponovno provjerava uređaj, najranije nakon 24 sata rada i najkasnije mjesec dana nakon popravka. Taj drugi izlazak najčešće se izgubi, jer ga nitko ne planira u trenutku kad se popravak zatvara.
Evidencija se čuva pet godina, i kod klijenta i kod servisa
Članak 7. propisuje evidenciju za svaki uređaj: količinu i vrstu plina, dodane i prikupljene količine, podatke o tvrtki i serviseru s brojem certifikata te datume i rezultate provjera. Operater, odnosno vlasnik ili korisnik uređaja, čuva evidenciju najmanje pet godina, a servisna tvrtka čuva kopije jednako dugo. Kad inspekcija zatraži podatke, servis koji svoje zapisnike drži u papirnatim mapama po klijentima traži ih danima.
Kupci Serwizza s kojima smo razgovarali opisali su isti obrazac prije prelaska na digitalni radni nalog: fotografije na WhatsAppu, zapisi u Excelu i ispisani zapisnici o pregledu. Najvećom koristi nazvali su to što je dokumentacija na jednom mjestu i što priprema za reviziju više ne traje danima.
Certifikati servisera imaju rok
Pravilnik o izobrazbi osoba koje obavljaju djelatnost provjere propuštanja i servisiranja opreme s fluoriranim stakleničkim plinovima objavljen je u Narodnim novinama 37/2026 u travnju ove godine. Prema njemu i prema članku 10. uredbe, serviseri koji već imaju certifikat moraju prvi put završiti program dopune znanja najkasnije do 12. ožujka 2029., a zatim program usavršavanja jednom u sedam godina. Broj certifikata servisera upisuje se u evidenciju, pa servis treba znati čiji certifikat stoji na kojem nalogu.
Kako izračunati interval i složiti radni nalog
Postupak ima pet koraka i radi isto za jedan uređaj i za tristo uređaja. Prva dva koraka rade se jednom po uređaju, a ostali svaki put kad dođe rok.
Korak 1: izračunajte tone CO2 ekvivalenta
Formula iz članka 3. uredbe je masa punjenja u kilogramima pomnožena s GWP-om plina i podijeljena s 1.000. Vrijednosti GWP-a za pojedinačne plinove nalaze se u Prilogu I, a za mješavine se računaju po Prilogu VI kao ponderirani prosjek sastojaka.
| Plin | GWP prema uredbi | Prag 5 t CO2e | Prag 50 t CO2e | Prag 500 t CO2e |
|---|---|---|---|---|
| R32 | 675 | 7,41 kg | 74,07 kg | 740,7 kg |
| R134a | 1.430 | 3,50 kg | 34,97 kg | 349,7 kg |
| R410A | 2.087,5 (izračun po Prilogu VI) | 2,40 kg | 23,95 kg | 239,5 kg |
| R404A | 3.921,6 (izračun po Prilogu VI) | 1,27 kg | 12,75 kg | 127,5 kg |
R410A je mješavina R32 i R125 u jednakim dijelovima, pa mu GWP iznosi pola od 675 i pola od 3.500, odnosno 2.087,5. R404A ima GWP iznad 2.500, pa članak 13. od 1. siječnja 2025. zabranjuje servis rashladne opreme novim plinom te vrste, a dopušta samo obnovljeni ili reciklirani plin do 2030. Takav uređaj u kartici treba oznaku da ga čeka zamjena plina ili opreme. Propan R290 nije na popisu fluoriranih plinova iz Priloga I, pa za uređaje na R290 obveza provjere propuštanja iz članka 5. ne vrijedi. Za rad na njima serviser i dalje treba certifikat, jer članak 10. obuhvaća i prirodne rashladne tvari.
Korak 2: odredite interval po uređaju
Iz izračuna slijedi interval, a uz njega dva pitanja: je li uređaj hermetički zatvoren s oznakom i ima li sustav za detekciju propuštanja.
| Punjenje | Bez detekcije | S detekcijom |
|---|---|---|
| Manje od 5 t CO2e | nema obveze | nema obveze |
| 5 do 50 t CO2e | svakih 12 mjeseci | svaka 24 mjeseca |
| 50 do 500 t CO2e | svakih 6 mjeseci | svakih 12 mjeseci |
| 500 t CO2e i više | svaka 3 mjeseca | svakih 6 mjeseci |
Primjer iz poslovne zgrade s početka teksta: VRF s 12 kilograma R410A ima 12 × 2.087,5 / 1.000 = 25,05 tona CO2 ekvivalenta i ide na provjeru svakih 12 mjeseci. Rashladnik s 40 kilograma R410A ima 83,5 tone i ide na provjeru svakih 6 mjeseci. Split uređaj s 1,2 kilograma R32 ima 0,81 tonu i ostaje na redovnom servisu bez obveze provjere propuštanja.

Korak 3: upišite podatke u karticu uređaja
Kartica uređaja nosi podatke koji se ne mijenjaju od provjere do provjere: proizvođač, model, serijski broj, lokacija, vrsta plina, stvarno punjenje u kilogramima, izračunate tone CO2 ekvivalenta, ima li detekciju propuštanja i datum zadnje provjere. Ako se punjenje promijeni nakon popravka, izračun se ponavlja.
Korak 4: koristite isti radni nalog za svaku provjeru
Radni nalog za provjeru propuštanja sadrži polja koja traži članak 7. i korake koje tehničar odrađuje na terenu. Primjer za VRF iz zgrade:
| Polje | Primjer |
|---|---|
| Vrsta posla | Provjera propuštanja, članak 5. Uredbe (EU) 2024/573 |
| Klijent i lokacija | Poslovna zgrada, krov, VRF sustav 2 |
| Uređaj | VRF vanjska jedinica, serijski broj s pločice |
| Plin i punjenje | R410A, 12 kg, 25,05 t CO2e |
| Interval | 12 mjeseci, bez detekcije propuštanja |
| Pregledani dijelovi | spojevi, ventili, lemljena mjesta, izmjenjivači, servisni priključci |
| Rezultat | bez propuštanja ili propuštanje na označenom mjestu |
| Dodano i prikupljeno | kilogrami, vrsta plina, je li plin recikliran ili obnovljen |
| Serviser | ime, prezime i broj certifikata |
| Potpis | tehničar i predstavnik klijenta |
| Sljedeća provjera | datum prema intervalu ili kontrola nakon popravka |
Isti radni nalog dostupan je kao Excel predložak. U njemu su padajući izbornici za plin, hermetičku zatvorenost i detekciju propuštanja, izračun tona CO2 ekvivalenta i intervala iz koraka 1 i 2, datum sljedeće provjere i rok kontrolne provjere nakon popravka, a na zasebnom listu popis uređaja koji pokazuje koji uređaj ide na provjeru, kada i s kojim intervalom.
Korak 5: zatvorite petlju nakon popravka
Kad tehničar pronađe propuštanje, nalog se ne zatvara dok se ne otvori novi nalog za kontrolnu provjeru s rokom od 24 sata do mjesec dana nakon popravka. Taj nalog dobiva istog servisera ili drugog s važećim certifikatom, a evidencija dobiva dva zapisa umjesto jednog.
Interval provjere propuštanja je raspored preventivnog održavanja po uređaju, izračunat iz kilograma i GWP-a.
Kako to radi u Serwizzu
U Serwizzu se svaki uređaj vodi kao imovina klijenta, s lokacijom i prostorijom, a vrsta plina, punjenje, tone CO2 ekvivalenta i podatak o detekciji upisuju se u podatke te imovine. Tako tehničar na mobitelu vidi što ga čeka prije nego što se popne na krov. Više o tome na stranici upravljanje imovinom.
Interval iz koraka 2 postaje plan preventivnog održavanja za taj uređaj. U rasporedu odaberete ponavljanje svakih 12, 6 ili 3 mjeseca, a Serwizz za svaki rok otvara radni nalog i dodjeljuje ga tehničaru. Za kontrolu nakon popravka voditelj otvara novi radni nalog vezan uz isti uređaj, s rokom unutar mjesec dana od popravka.
Polja iz koraka 4 upisujete jednom u opis plana preventivnog održavanja, pa svaki radni nalog za provjeru dolazi s istim popisom koraka i svaki tehničar ispunjava ista polja istim redom. Tehničar na terenu prilaže fotografije spojeva i upisuje količine plina, a nalog potpisuju tehničar i klijent. Nalog ostaje spremljen uz uređaj u povijesti upravljanja radnim nalozima, pa kad klijent ili inspekcija zatraži evidenciju za zadnjih pet godina, podaci su na jednom mjestu.
Serwizz ne računa tone CO2 ekvivalenta sam i ne šalje podatke u registre nadležnih tijela. Izračun iz koraka 1 radi se jednom po uređaju i upisuje u karticu, a prijave koje propisuje nacionalno zakonodavstvo ostaju obveza operatera. Serwizz je PWA, pa ga tehničari otvaraju u pregledniku na mobitelu bez instalacije iz trgovine aplikacija. Više o radu s HVAC servisima pročitajte na stranici Serwizz za HVAC, a o redovnom servisu u tekstu zašto je preventivno održavanje važno za HVAC sustave.
Svaki uređaj s plinom dobiva svoj raspored provjere
Servis koji jednom izračuna tone CO2 ekvivalenta za svaki uređaj na ugovoru i pretvori interval u ponavljajući radni nalog više ne ovisi o rokovniku ni o sjećanju tehničara, a evidencija za pet godina nastaje sama, nalog po nalog. Isti postupak ostaje i kad flota prijeđe na nove plinove, jer se mijenja samo izračun u kartici uređaja.
Ako želite vidjeti kako izgleda plan provjera propuštanja za vaše klijente u Serwizzu, zatražite svoj Serwizz CMMS demo. Možete i odmah otvoriti besplatnu probu i upisati prvi uređaj.














































